Prugasti dupin u uvali Vučine
Nakon zaprimanja uzastopnih dojava zabrinutih građana kako mali dupin cijeli dan kruži u uvali Vučine na poluotoku Pelješcu, otišli smo vidjeti o kojoj vrsti se radi te je li životinja u nekoj opasnosti. Na temelju snimljenih fotografija životinje utvrdili smo da se radi o odrasloj jedinki prugastog dupina (Stenella coeruleoalba). Dupin je dobrog općeg stanja, nema vanjskih znakova bolesti, normalno zaranja i nije izgladnio. Iz opaženog ponašanja možemo zaključiti da se radi o samotnoj (solitarnoj) jedinki. Na terenu nismo zabilježili pokušaje namjernog ozljeđivanja, iako ljudi pokušavaju plivati i roniti s dupinom te ga prate na daskama za veslanje i kajacima. Ponovnim dojavama građana, saznali smo da je dupin nakon tri dana ipak napustio uvalu Vučine.
Zahvaljujemo Nacionalnom parku Mljet na ustupljenom smještaju za istraživače te svima koji su nam dojavili pojavljivanje ovog dupina, kao i Marinu i Marti na ustupljenim snimkama iz zraka.
Prugasti dupin je mali pučinski dupin rasprostranjen širom svijeta u umjereno toplim i tropskim vodama. Najbrojnija je vrsta dupina u Sredozemnom moru. Prugasti dupini se često okupljaju u velike skupine. Veličina skupine stalno se mijenja, može varirati od desetak do nekoliko stotina jedinki. Prugasti se dupini uglavnom hrane manjom ribom i lignjama. U potrazi za hranom mogu roniti i do 700 metara te su vrlo brzi i aktivni plivači.
Pojava samotnih dupina zabilježena je kod više vrsta dupina i u svim dijelovima svijeta, uključujući i Jadransko more. Institut Plavi svijet je u znanstvenim radovima već opisao dva slučaja samotnih prugastih dupina, u Vinodolskom kanalu i luci Mali Lošinj. Prošle godine su zabilježena dva slučaja samotnih kratkokljunih običnih dupina (Delphinus delphis) u Riječkom zaljevu i kod Raba, a vjerojatno najpoznatiji slučaj samotnog dobrog dupina (Tursiops truncatus) je Bobi koji više godina boravio u Novigradskom i Karinskom moru.
Općenito, dupini su društvene životinje koje žive u skupinama unutar kojih postoje kompleksni međusobni odnosi i povezanost. Samotnim dupinima nazivamo one jedinke koje se odvajaju od ostalih jedinki svoje vrste i većinu vremena provode same i bez kontakta s njima. Zašto se neke jedinke odvajaju od skupina svoje vrste i postaju samotne još uvijek ne znamo. Mogući razlozi su brojni – dupini su bolesni ili ozlijeđeni pa ne mogu pratiti skupinu ili su iz nje izbačeni, mogu se osamiti uslijed traume zbog ugibanja drugih jedinki koje su im srodne (npr. par majka-mladunac) ili su s njima bile u bliskoj društvenoj vezi.
Zanimljivo je da, bez obzira na vrstu, svi samotni dupini pokazuju gotovo identične obrasce ponašanja koji se s vremenom mijenjaju kroz četiri opisane faze. U prvoj fazi dupini se izoliraju od ostalih jedinki svoje vrste te borave u nekom manjem području (luka ili zaljev) gdje počinju pokazivati interes za nežive objekte, npr. brodove ili bove, ali ne pokazuju zanimanje za ljude. U drugoj fazi počinju redovno sami prilaziti brodovima ili plivati oko bova, no i dalje ne dopuštaju prilazak ljudima. U trećoj fazi počinju dopuštati prilazak ili čak fizički kontakt manjem broju ljudi, dok konačno u četvrtoj fazi dupin uopće ne zazire od interakcija s ljudima i dopušta ili sam inicira kontakt s više ljudi. Ukoliko dođe do treće ili četvrte faze, dupin obično postaje lokalna atrakcija što privlači veliki broj ljudi koji s njime žele plivati.
Dupini su strogo zaštićene životinje te je zabranjeno njihovo uznemiravanje (pokušaj hranjenja, plivanja, dodirivanja ili proganjanja). Stoga vas pozivamo da:
- Ne pokušavate stupiti u izravan kontakt sa dupinima (ne dirajte ih a posebice ne dodirujte dišni otvor, usta i oči jer može doći do prijenosa zaraze i nemojte plivati uz njih ili ih vući za peraje)
- Ne pokušavajte dupinima nuditi hranu (navikavanjem na uzimanje hrane od ljudi dupin prestaje loviti te kad nema ljudi gladuje. Gladna životinja može agresivno tražiti hranu od ljudi nasumično što može dovesti do ozljeda ljudi)
- Promatrate dupine sa sigurne udaljenosti i pratite njihovo ponašanje
- Osigurate dovoljno prostora za njihovo neometano kretanje (okruživanje plovilima i ljudima kod životinja može izazvati uznemirenost i strah te može doći do ozljeđivanje ljudi i dupina)
- Ne proganjate dupine (ne približavajte se plovilom i ne zalijećite se pokušavajući se što više približiti dupinima)
Dojave svojih opažanja svih morskih sisavaca pa tako i samotnog prugastog dupina možete napraviti putem aplikacije za pametne uređaje Marine Ranger. Ovisno o tome dojavljujete li samo svoje opažanje ili želite prijaviti uznemiravanje, proganjanje ili pronalazak ozlijeđene ili zapletene životinje, aplikacija će vam ponuditi mogućnost kontaktiranja nadležnih službi (112) i stručnih organizacija (npr. Institut Plavi svijet).
Više o ponašanju u blizini dupina možete pronaći na stranicama Instituta Plavi svijet:
Comentarios