U nedjelju 30.4. gospodin Stefan Torres snimio je skupinu velikih kitova ispred Komiže. Na snimci se vidi pet velikih kitova u skupini kako plivaju Biševskim kanalom u smjeru sjevera, a prema navodima autora vjerojatno ih je bilo i više.
Jadransko more dio je područja obitavanja velikih kitova Sredozemnog mora. U području srednjeg Jadrana i Jabučke kotline redovito se pojavljuju početkom proljeća. Međutim, i dalje nam je nepoznato od kuda točno dolaze u Jadran. Srećom, kitove (kao i naše dupine) možemo prepoznati po prirodnim oznakama na njihovom tijelu pa ćemo snimke koje nam je ustupio g. Torres pokušati usporediti s katalozima velikih kitova iz drugih dijelova Sredozemnog mora.
Ovime se još jednom potvrđuje važnost "građanske znanosti" i pomoći koju građani mogu pružiti znanstvenicima u prikupljanju vrijednih opažanja i informacija. Svoja opažanja morskih sisavaca možete nam dojaviti putem aplikacije #MarineRanger za sve mobilne uređaje koju je razvio Institut Plavi svijet u okviru projekta Life Delfi, a koju možete preuzeti sa www.marine-ranger.org
Veliki kit (Balaenoptera physalus) je vrsta koja živi u gotovo svim morima i oceanima svijeta, i jedina vrsta skupine kitova usana koja živi i u Sredozemnom i Jadranskom moru. Sredozemni veliki kitovi ne izlaze iz Sredozemnog mora te se genetički razlikuju od onih u sjevernom Atlantiku. U Jadranu se pojavljuju cijele godine, no u proljeće su češći u području srednjeg Jadrana i Jabučke kotline jer se tu tada pojavljuje veća količina krila, sitnih planktonskih račića kojima se hrane.
Veliki kitovi Sredozemnog mora ugroženi su i zaštićeni. Broj im je veoma mali, svega 1700 odraslih jedinki, i u padu je. Najveće prijetnje danas su im sudari s velikim brodovima i zaplitanje u (ilegalne) plutajuće mreže. Istovremeno, kitovi općenito jedni su od glavnih "inženjera" mora, ključni za njegovu produktivnost i time ključni za pojavu veće količine planktonskih organizama kojima se hrani sitna plava riba.
