Prije dva tjedna obavijestili smo vas o skupini od pet ulješura koje su opažene kod Vela Luke na Korčuli. Nakon dojave brzo smo se uputili prema lokaciji opažanja i pronašli ulješure koje su se odmarale. Životinje su bile izuzetno mirne, a njihova tijela povremeno su „lebdjela“ okomito u stupcu vode. Kad su se probudile, krenule su lagano u pravcu Sušca. Kad su lagano plivajući stigle do dubine od 200tinjak metara odjednom su ubrzale tempo te su skrenule prema jugu. Njihovo kretanje pratili smo tijekom više sati, a napustili smo ih u sumrak. Napravili smo stotine fotografija njihovih peraja i tijela koje smo već poslali kolegama koji se u Sredozemlju bave njihovim istraživanjem. Sigurni smo da ćemo uskoro dobiti i vijesti o kojim se jedinkama radi!
Mnogi od vas pitali su nas ima li još kakvih vijesti te jesu li ulješure sretno otišle prema dubinama južnog Jadrana. S obzirom da se više nisu pojavljivale vjerujemo da jesu! Naše nježne divove pogledajte u kratkom videu.
Još jednom se zahvaljujemo svima koji ste nam dojavili vaša opažanja, kako ovih ulješura tako i ostalih dupina, sredozemne medvjedice i morskih kornjača. Opažanja možete dojaviti putem naše aplikacije za mobilne uređaje #MarineRanger ili putem emaila, telefona ili društvenih medija.
Ulješura je najveća vrsta iz skupine kitova zubana (Odontoceti), u koju pripadaju i npr. dobri dupini. U svakoj strani uske donje čeljusti nalazi se do 26 koničnih zuba. Žive u svim morima i oceanima svijeta osim u polarnim područjima, a preferiraju područja kontinentalnog slaza. Hrane se uglavnom velikim glavonošcima koje love na dubinama i preko 1.000 m. Boja im je sivo-crna ili smeđa, a mogu imati bijele mrlje po trbuhu i oko usta. Odrasli mužjaci mogu doseći i do 20 metara i težiti preko 60 tona, dok su ženke manje. Mogu živjeti i preko 60 godina, a spolnu zrelost dostižu sa 8-12 godina. Ulješure žive u društvenim skupinama od 5-15 životinja u kojima se nalaze ženke i mladunci, dok mužjaci žive uglavnom sami. Za razliku od oceanskih, u skupinama ulješura u Sredozemnom moru često se mogu vidjeti i mužjaci što ukazuje na društvenu strukturu koja se razlikuje od ostalih.
Populacija ulješura koja živi u Sredozemlju genetički se razlikuje od najbliže populacije u Atlantiku što upućuje na izolaciju. Ulješure u Sredozemlju direktno su ugrožene zbog zaplitanja u (ilegalne) ribarske mreže te zbog sudara s brodovima, a smrtnost koju danas uzrokuju mreže i brodovi nije održiva te broj ulješura i dalje opada. Posebnu opasnost predstavljaju snažni izvori buke pod morem – seizmička istraživanje te sonar niske frekvencije koju koristi vojska – koji mogu uzrokovati smrtnost i ozljeđivanje. Također, uznemiravanje uzrokovano velikim brodskim prometom te onečišćenje plastičnim otpadom koji životinje gutaju zamjenjujući ga za plijen dodatno negativno utječe na njih.
Područja obitavanja u Sredozemlju povezana su s velikim dubinama te mjestima gdje se dno naglo obrušava u dubinu (kontinentalni slaz, podmorski kanjoni). Područje najveće brojnosti u blizini Jadrana je u području Helenskog jarka, morske depresije dubine i preko 4.000 m između Jonskog mora i Krete koja razdvaja Afričku i Helensku ploču. Ulješure u Sredozemnom moru poduzimaju opsežne migracije unutar cijelog bazena što je potvrđeno praćenjem pomoću fotoidentifikacije.
Prema procjeni populacija koja obitava u Sredozemnom moru broji manje od 2.500 jedinki, a status ove vrste u Sredozemlju je „ugrožena“ prema kriterijima Crvene liste Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN). Unutar Sredozemnog mora najveći broj jedinki obitava u zapadnom dijelu dok je procjena brojnosti u istočnom Sredozemnom moru (uključujući Jadran) svega 300-400 jedinki! Stoga ovaj događaj zahtijeva dodatnu pozornost. U Hrvatskoj su ulješure strogo zaštićene.